VEŠTINE ZA 21. VEK
Kako se menja društvo, tako se i veštine potrebne građanima da dobiju kompleksne stvari takođe menjaju. U ranim godinama 20. veka osoba koja je znala da piše, čita i računa smatrala se pismenom. Tek je u skorašnjim godinama obrazovni sistem od učenika zahtevao da kritički čitaju, ubedljivo pišu, logički razmišljaju i rešavaju kompleksne probleme iz matematike i nauke.
Učenici moraju da savladaju informatičku i medijsku pismenost. To podrazumeva analiziranje, pristup, upravljanje, integrisanje, evaluaciju i kreiranje informacija u različitim medijima.
Da bi napredovali u digitalnoj privredi, učenicima i studentima će trebati znanja digitalnog doba. Važno je da obrazovni sistem izvrši paralelne promene da bi se sprovela ova misija, to jest priprema učenika za svet van učionice. Stoga, obrazovni sistem mora da razume i prihvati veštine 21. veka u okviru konteksta akademskih standarda, odnosno škole bi trebalo da implementiraju pomenute veštine u svoje programe.
Više o veštinama za 21. vek možete pročitati u tekstu koji smo za vas pripremili.
Da biste preuzeli tekst u .pdf formatu, kliknite ovde.
Učenici moraju da savladaju informatičku i medijsku pismenost. To podrazumeva analiziranje, pristup, upravljanje, integrisanje, evaluaciju i kreiranje informacija u različitim medijima.
Da bi napredovali u digitalnoj privredi, učenicima i studentima će trebati znanja digitalnog doba. Važno je da obrazovni sistem izvrši paralelne promene da bi se sprovela ova misija, to jest priprema učenika za svet van učionice. Stoga, obrazovni sistem mora da razume i prihvati veštine 21. veka u okviru konteksta akademskih standarda, odnosno škole bi trebalo da implementiraju pomenute veštine u svoje programe.
Više o veštinama za 21. vek možete pročitati u tekstu koji smo za vas pripremili.
Da biste preuzeli tekst u .pdf formatu, kliknite ovde.









Na ITS-u mi se sviđa što su sve tri godine koncentrisane na praktično znanje, ne postoje suvišni predmeti i jednom rečju gradivo je zaista konkretno. U poređenju sa drugim fakultetima, na ITS-u dobijam mogućnost da praktično primenim ono što naučim. Nema suvoparne teorije i učenja napamet. Sve što smo učili, ja sam zaista shvatila i sposobna sam to da upotrebim. Studentima je školovanje mnogo pristupačnije, svi servisi, studentska služba, profesori su uvek tu, nekako mi je sve dostupno. Računarski sistemi i osnove programiranja su mi do sada bili najbolji predmeti. Jedna od prednosti je što sa profesorima mogu da komuniciram i putem e-maila, a odgovori mi stižu već u toku dana. Planiram samostalno da se bavim programiranjem i sigurna sam da ću ovde steći svo potrebno znanje.






