Najveća svetska udruženja IT stručnjaka, poput IEEE-a, ACME-a i CEPIS-a, u svojim preporukama i dokumentima za obrazovanje IT stručnjaka na osnovu privrednih iskustava i zahteva privrednih subjekata svakih deset godina objavljuju nove standarde i nastavne planove i programe, koji se preporučuju edukativnim ustanovama na korišćenje.

Prilikom izrade nastavnog plana i programa ITS-a posebno se vodilo računa o tome da se trenutno važeći standardi, alati i koncepti primene u potpunosti. To se najbolje može videti iz sinopsisa predmeta ITS-a. S obzirom na permanentne dinamične promene u oblasti informacionih tehnologija od izuzetne važnosti je osavremenjivanje datih nastavnih planova i programa koji će u svom izvođenju pratiti sva kretanja savremenog razvoja računarskih nauka.

Budućim studentima obezbeđena je i programska kompatibilnost sa najboljim svetskim fakultetima i univerzitetima, kao i mobilnost budućih studenata da kroz primenu ECTS sistema vrše nesmetan prelaz sa ustanove na ustanovu i nastave svoje školovanje tamo gde žele.

ECTS ITS

Svaki predmet u okviru nastavnog plana i programa podrazumeva određeno opterećenje za studenta, koje je izraženo ECTS bodovima (bodovi određuju meru opterećenja studenata u savladjivanju programa studija). Ukupan predviđeni broj bodova za osnovne studije je minimalno 180, a najviše 240 bodova.

Bolonjska deklaracija procenjuje opterećenje i aktivnost studenta na nivou radne nedelje od 40 sati. Nastavni planovi i programi sa nedeljnim fondom časova u proseku od 18 do 20 sati (24 do 28 školskih časova) omogućavaju studentu dovoljno raspoloživog vremena u toku trajanja semestra da se samoorganizuje i bavi izradom predviđenih projekata radova i odgovori svim vannastavnim obavezama koje je predmet, odnosno predmetni nastavnik postavio pred njega, i na taj način ga savlada u toku semestra.

Stoga je u okviru nastavnog plana predviđeno više predmeta u čijim će se okvirima raditi najvećim delom na realizaciji praktičnih projekata. Razlog leži u činjenici da su često tehnička opremljenost i nedovoljan broj realnih projekata, kao rezultat nesaradnje sa privredom, osnovni razlozi za nemogućnost studenata da se oprobaju u svakodnevnim poslovnim aktivnostima. Osim toga, na velikom broju studijskih programa drugih škola teorijski deo zauzima mnogo veći udeo nego praktičan rad, što nije uskladu sa potrebama tržišta i negativno se odražava na studente kada je reč o primeni znanja u praksi.

Cilj nastavnog programa je da se tokom studiranja studentu obezbedi najkvalitetnije obrazovanje primenjivo u praksi, kao i da se student pripremi za zadatke u okviru budućeg aktivnog zaposlenja. Osim tehničkih znanja i veština, institucije visokog obrazovanja studentu treba da pruže sva ostala potrebna praktična znanja. Njihov zadatak je da pripremaju stručnjake za veliki broj raznovrsnih profesija i podstiču preduzetništvo.

Predloženi nastavni  program je sačinjen tako da  razvije:

  • Veštine komunikacije (govorne i pisane)
  • Veštine timskog rada
  • Interpersonalne veštine
  • Motivaciju i inicijativu
  • Jaku radnu etiku
  • Analitičke veštine
  • Fleksibilnost i adaptivnost
  • Računarske veštine
  • Samopouzdanje