Prema zaključcima Komisije za obrazovanje Saveta Evrope (Lisabon 2000 godine) zacrtan je cilj da Evropska unija postane najnaprednija i najdinamičnija zajednica sa ekonomijom koja je utemeljena na znanju i obrazovanju.

Jedna od najznačajnijih incijativa danas u svetu svakako je i koncept permanentnog učenja, koji je postao glavna odrednica društvenih, privrednih i obrazovnih politika u svetu. Njegova ostvarivost zavisi od osposobljenosti pojedinaca za snalaženjem u IT. Ukazujemo na činjenicu da se inicijative u Evropi svode na stvaranje tehničke infrastrukture i informatičkog opismenjivanja građana. Tehnološki razvoj porušio je mnoge prepreke i zahteva puno iskorištavanje ljudskih potencijala kao i odlično poznavanje IT veština, a preko njih dobijanje mogućnosti za izgradnju informatičke pismenosti.

U navedenom kontekstu sigurno je da edukacija postaje strateški važna delatnost uzrokujući pritisak studenata na fakultete, omasovljenje obrazovanja i promene u odnosu na pitanje ko uči.

Sve više ljudi uključuje se u sistem visokog obrazovanja. Tu tendenciju karakteriše i kategorija “netradicionalnih” studenata, odnosno zaposlenih ljudi koji su napustili ideju jednog radnog mesta za celi život, i koji se radi prekvalifikacije i obnavljanja znanja uključuju se u obrazovni proces. To dovodi do pojave i omasovljenja kategorije učenja na daljinu, koje osigurava veću dostupnost i raspoloživost obrazovanja, fleksibilnost, individualizirano i aktivno učenje, a što vodi ka našem prvom zapažanju – omogućavanje velikom broju ljudi da dostignu nivo informatičke pismenosti 21. veka.

Društveni jaz nastao upotrebom novih tehnologija

U UNESCO-voj studiji iz 1994. godine tvrdi se da “digitalni rascep ili jaz” koji zbog brzog napredovanja novih tehnologija stvara opasnost od podela i nejednakosti, nije jaz izmedju razvijenih i nerazvijenih. Najveći jaz pojavljuje se unutar društava, između onih koji znaju koristiti nove tehnologije i onih koji ne poseduju potrebne veštine i znanja.

Ovde moramo pomenuti i globalizaciju kao proces od izuzetne važnosti za dešavanja u svetu. Kao proces međuzavisnosti zemalja na skoro svim poljima, globalizacija je doprinela konkurenciji misli, ideja, znanja i izvršila veliki uticaj na razvoj informatičkog društva današnjeg sveta. Na globalnom tržištu radne snage značajna je potražnja za vrhunskim stručnjacim iz IT oblasti, koji će doprineti razvoju društva u celini.

Velike promene u visokoškolskom obrazovanju

Tendencije promena u visokoškolskom obrazovanju i pokušaju njegove harmonizacije su takođe rezultat tehnološkog razvoja i napretka. Savremena dostignuća današnjice postignuta su uz zajedničku saradnju različitih društvenih segmenata, uz učešće moćnih kompanija i visoke primene znanja i novih tehnologija.

Modernu nauku karakterišu zajednički projekti više različitih univerziteta koji su realizovani sredstvima transnacionalnih kompanija, a primenjuju se u svim razvijenim privredama. Učesnici u takvim projektima na globalnom nivou postaju lideri u okviru oblasti kojom se bave, doprinoseći razvoju pre svega svojih nacionalnih ekonomija, podižući konkurentnost svojih obrazovnih institucija i kadrova, ali i doprinoseći razvoju čovečanstva u opštem smislu.

Značaj obrazovanja za demokratsko društvo

Svetska deklaracija o visokom obrazovanju ističe odlučujuću ulogu visokog obrazovanja u izgradnji društva utemeljenog na načelima demokratije i jednakosti. Budućnost svakog mladog stručnjaka bazira se na znanju i obrazovanju kao jednistvenoj kategoriji koja predstavlja premisu za uspeh svakog društva.

U kreiranju nastavnog plana i program ITS-a prihvaćeni su svetski standardi obrazovanja iz oblasti računarskih nauka, kao i sopstvena iskustava iz višegodišnjeg rada na polju IT obrazovanja.

Computing Curricula i ACM standardi

Od svetski prihvaćenih standarda iz oblasti obrazovanja računarskih nauka, ugradjenih u nastavni plan i program ITS-a, posebno se izdvaja Computing Curricula, standard razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama, od strane najpoznatijih svetskih IT udruženja, kao što su IEEE-CS (Institute for Electrical and Electronic Engineers – Computer Society) i ACM (Association for Computing Machinery). Na izradi ovog dokumenta, koji sadrži više od 200 strana, rađeno je duže od deset godina. Ovaj standard uzima u obzir dinamičan i stalan trend razvoja i promena u oblasti IT, stalne nove zahteve tržišta i potrebe društva sa aspekta planiranog ekonomskog razvoja. Osnovni cilj izrade ovog dokumenta bio je usklađivanje tradicionalnog, univerzitetskog obrazovnog sistema, sa sve dinamičnijim razvojem IT tehnologija i sve složenijim zahtevima koji se postavljaju pred budućim diplomiranim studentima od strane mogućih poslodavaca.

Evropski standardi

Sličnim putem je krenula i Evropa formiranjem udruženja profesionalaca iz oblasti IT tehnologija CEPIS, koje je slično kao u Sjedinjenim Američkim Državama, kreiralo standard za obrazovanje u oblasti računarskih nauka pod nazivom EUCIP Syllabus.

Ovaj standard, koji se već primenjuje u zemljama EU, takođe ima za cilj smanjenje nedostatka kvalifikovanog kadra u zemljama EU. Ovaj standard takođe propisuje detaljan opis pojedinih predmeta i sadržaja nastavnih programa za njih.

Život jedne uspešne edukativne ustanove prati postojanje povratnih veza i to sa berzom rada, tržištem i sopstvenim studentima, sa kojima se po diplomiranju ne gube veze, već se njihov rad prati i kroz njihove sugestije i preporuke osavremenjuje i dopunjuje nastavni plan i program. Sa berzom rada se prate potrebe tržišta (kratkoročne i dugoročne) za IT kadrovima. Osim brojnih (kvantitativnih) potreba, posebno se prate i potrebe za novim zanimanjima (kvalitativne potrebe), koja do tada nisu bila evidentirana. Na taj način se može odmah reagovati u cilju dopune nastavnog plana i programa oblastima, koje se odnose na nova zanimanja.

Saradnja sa sopstvenim studentima, koji po diplomiranju nastavljaju saradnju sa ITS-om, je od posebne važnosti. Profesionalna iskustva sopstvenih studenata su dragocena, jer su oni, posle nekoliko godina radnog iskustva, najpozvaniji da svojim predlozima doprinesu modernizaciji nastavnog plana i programa, smanjenju trenutno neatraktivnih ili netraženih nastavnih sadržaja, uvodjenju novih, savremenih nastavnih sadržaja koja su na ceni u našoj i svetskoj privredi.