
Kao što su prva i druga industrijska revolucija promenile privredne, društvene i političke sisteme 18. i 19. veka, tako je digitalna revolucija promenila poslednje dekade dvadesetog, a oblikovala 21. vek. Može se smatrati da su inovacije iz oblasti informacionih tehnologija dotakle i promenile brojne aspekte društva i privredu. Informacione tehnologije usavršavaju dijagnostiku u medicini, pomažu u određivanju terapije, izvode precizne operacije. Zajedno sa ljudskim resursima, u delu primene, različite informacione tehnologije su produžile i unapredile kvalitet i trajanje života ljudi. Informacione tehnologije pomogle su i razvoj medija za komunikaciju i stvorile fenomen „masovne samokomunikacije”, stvarajući mogućnosti aktivnog učešća ljudi u komunikaciji, a ne samo pasivnog primanja poruka.
Kada je privreda u pitanju, danas su svakodnevno poslovanje, proizvodi, usluge i sredstva za rad na visokom tehnološkom nivou. Takođe, zahvaljujući složenim računarskim mrežama i informacionim sistemima, podaci se lako pretvaraju u informacije, a informacije su najjača valuta modernog doba.
Da bi privredna društva mogla da funkcionišu na turbulentnim tržištima i da budu konkurentna, neophodno je da upravljaju promenama i stalno inoviraju. Često, inoviranje u privrednim društvima znači samo primenu invencija i inovacija iz oblasti nauke i tehnologije, iz eksternog okruženja. Druga privredna društva, često velike i uspešne kompanije, proaktivne su kada su u pitanju inovacije te izdvajaju velike budžete, upravljaju inovacijama, sarađuju sa univerzitetima ili se pak udružuju u klastere i tehnološke parkove. Proaktivne kompanije stimulišu i iniciraju tehnološke inovacije. Različita istraživanja pokazuju da ne postoji nužna veza između visine izdvojenih sredstava za inovacije i ekonomskog uspeha privrednih društava te ukazuju na to da su za interne inovacije važni stvaranje dobre klime, postojanje jasne inovacione strategije i kompjuterizovanog informacionog sistema, kao i intersektorska saradnja.
Uštede u troškovima koje donose informacione tehnologije u polju upotrebe inputa u proizvodnji, supstituciji manje produktivnih resursa i slično, vraćaju se u novi proizvodni ciklus, obezbeđujući novi profit i zarade, a jedan njihov deo koristi se i za finansiranje projekta u skladu sa društveno odgovornim poslovanjem kompanija. Deo uštede prelije se u hranu i lekove za siromašne i bolesne, nove sportske terene i rekvizite za mlade i slično.
Takođe, inoviranje neće samo povećati konkurentnost i dobit tržišno orijentisanih preduzeća već će njihovo poslovanje učiniti održivim.
Dakle, činjenica je da je ekonomija 21. veka globalna, informatička, kao i samo društvo. Prognoze iz futurističkih filmova i književnosti 20. veka u velikoj meri su se ostvarile. Doduše, još uvek ljudi ne naseljavaju Mars, ali kada su ekonomisti u pitanju, scenario kolonizacije prihvatljivo je rešenje problema oskudnosti resursa naše planete u budućnosti.