
Svako ko se bavi umetnošću, dizajnom ili nekim drugim kreativnim poslom koji zahteva konstantne inovacije i nove ideje u nekom trenutku je doživeo epizodu kreativne blokade, koja može biti veoma frustrirajuća, naročito ako je naš posao uslovljen rokovima. Svaka forma bavljenja umetnošću zahteva od nas da uđemo u poseban kreativni tok, takozvani flow – stanje maksimalne koncentracije u kojem se vreme usporava, a kreativna akcija teče bez napora i dostiže vrhunski rezultat.
Kada se suočite sa blokadom, naravno da ne treba odustati niti se zadovoljiti osrednjim rešenjem, već treba iskoristiti sve svoje resurse da upravo tu prepreku preusmerimo u svoju korist. Svaka prevaziđena prepreka nam otvara nove vidike i čini nas jačim i samopouzdanijim u svom poslu.
Često se dešava da posao započnemo sa jasnom idejom šta želimo da kreiramo, ali se naš rad opire tome i razvija u sasvim drugom pravcu, uprkos našoj početnoj viziji. U tom slučaju je bolje ne razmišljati o krajnjem rezultatu i jednostavno uživati u eksperimentisanju sa materijalima i procesima. Neki iskorak iz uobičajenog toka može stvoriti sasvim novu vrednost. Čak i ako konačni rezultat nije ono što smo želeli da postignemo, u ovom procesu možemo naučiti nešto što ne bismo naučili u svom uobičajenom kontrolisanom procesu.
Čest početni korak u bilo kom polju koje podrazumeva kreativni rad, a naročito u polju vizuelnog izražavanja kroz umetnost i dizajn, jeste skica. U tom smislu, dobro je uvek beležiti svoje ideje, skicirati, praviti beleške ideja koje nam dolaze neočekivano, da bismo mogli da ih upotrebimo onda kada nam zatrebaju.
Organizovanje svog radnog okruženja i blagovremena nabavka svih potrebnih materijala i tehnike kako bi nam stalno bili na raspolaganju takođe predstavljaju jedan od preduslova za uspešan rad.
Važna stavka u ovom procesu jeste stvaranje navika i disciplinovanost u radu. Odustajanje, lenjost, odlaganje poslova za kasnije – tzv. prokrastinacija – može nas dovesti u samo još veću frustraciju. Bolje je osam sati raditi na rešenju, pa makar i neuspešno, nego provesti to vreme npr. na društvenim mrežama, pogotovo imajuću u vidu njihov uticaj na omladinu. Rezultati vremena i energije koje smo uložili pokušavajući da osmislimo dobro rešenje će nam se pre ili kasnije vratiti.
Naše okruženje, takođe, ima veoma veliki uticaj na naše raspoloženje i sposobnost da budemo kreativni. Iako ne postoji jedno pravilo koje funkcioniše za sve (neki ljudi bolje funkcionišu u haosu, drugima je neophodan red), promena okruženja može doprineti ulaženju u stvaralački flow. Kada govorimo o studiju ili kancelariji, sama promena redosleda stvari ili, na primer, pregledanje nekih starih radova i materijala, mogu biti motivišući. Može se desiti da pronađemo neki stari nedovršeni projekat i shvatimo da je sada vreme da mu se vratimo. Uklanjanje nepotrebnih stvari iz svog radnog okruženja može delovati stimulativno, ali i omogućiti nam da napravimo mentalnu pauzu u procesu rada.
Bez obzira na to da li radimo u timu ili ne, dobijanje drugačije perspektive ponekad zaista može doneti značajan iskorak. Možemo zamoliti kolegu da pogleda naš rad ili jednostavno u svojim svakodnevnim razgovorima sa prijateljima govoriti o svom trenutnom projektu. Razmena ideja sa ljudima oko nas je veoma korisna i ne treba se plašiti da čujemo i mišljenje koje se ne poklapa sa našim, posebno ako neko duže vreme ne uspevamo da nađemo rešenje. Čak i ako to ne da konkretan rezultat, razgovor o tome što radimo često nas može naterati da sami uočimo slabe tačke i podvučemo fokus u svom radu.
Izlaženje iz svog radnog prostora, provođenje vremena u prirodi ili u druženju, u poseti nekoj kulturnoj ili umetničkoj manifestaciji, može nam pomoći da promenimo svoju perspektivu posmatranja i pronađemo u sebi neočekivane izvore ideja. Odvajanje vremena za uživanje u umetničkim i kulturnim sadržajima koji su izvan naše oblasti stručnosti može biti od koristi na mnogo načina. S jedne strane, uranjanje u drugu oblast može nam pomoći da promenimo fokus. Slušanje muzike, gledanje filmova, čitanje knjiga ili pisanje poezije obogaćuje naše iskustvo i proširuje mogućnosti sopstvenog kreativnog izraza.
S druge strane, nikada ne znamo da li će nas neko umetničko delo stimulisati da pronađemo rešenje za svoj rad. Mnogi od problema sa kojima se suočavamo kao umetnici i stvaraoci su prilično univerzalni. Pored posmatranja radova drugih umetnika i dizajnera, recikliranje svojih starih ideja i povremeno vraćanje na sopstveni portfolio može biti veoma korisno. Npr. Dražen Budimir, diplomac ITS-a, je ideju iz završnog rada pretočio u poslovni poduhvat. To što danas na raspolaganju imamo veliki broj veoma uspešnih kreativnih dizajnerskih i umetničkih rešenja na svakom koraku, ponekad može da izazove utisak da nismo dovoljno dobri, ali činjenica je da iza svakog od tih rešenja stoji mnogo rada.
Kada se izgubimo u mnoštvu neostvarenih mogućnosti, vraćanje na osnove i zadavanje sebi bazičnih zadataka mogu pomoći u jačanju kreativnosti. Vratimo se svojim početnim talentima. Recimo, jednostavan mimetički crtež je temelj svih oblika vizuelnog izražavanja i njemu se uvek možemo vraćati kada ponestane ideja. Taj umirujući proces može otvoriti mnoge mogućnosti i ideje za naš dalji kreativni dizajnerski rad. Ne mora sve biti revolucionarno; iz jednostavnih akcija mogu nastati iznenađujuće dobre ideje na putu ka konačnom rešenju.
Podsvesni sadržaji kriju u sebi beskonačna polja novih ideja koje čekaju da budu otkrivene. Nadrealizam nas je naučio mnogo o tome šta možemo da postignemo istražujući sopstvenu podsvest. Sanjarenje, meditacija, uranjanje u sopstvene svetove snova i fantazija i zapisivanje tih iskustava mogu nam otkriti jedan potpuno novi svet. Dete u nama zna mnoge odgovore kojih nismo svesni. Igra je u osnovi stvaralačkog procesa.
I na kraju, ali ne najmanje važno, vratimo se svojoj suštini. Najbolje rezultate možemo dati samo kada smo u skladu sa sobom i živimo zdravo i ispunjeno. Kao što prokrastinacija i lenjost vode u frustraciju i nezadovoljstvo sobom, tako i preopterećenost sopstvenim neuspehom neće dati dobre rezultate.
U životu i u kreativnom radu, za najbolje rezultate i efikasnost, ali i za unutrašnji mir i stabilnost, najvažnije je pronaći ravnotežu u svim privatnim i poslovnim aktivnostima. Kroz lični rast i razvoj raste naša sposobnost da prevazilazimo kreativne blokade i prepreke i ostvarimo maksimum svojih kreativnih potencijala na svim životnim poljima.
Autor: Dragana Grujičić
Vebografija:
https://www.brainpickings.org/2014/02/28/creative-block-krysa/
https://artanddesigninspiration.com/what-turns-an-artist-on-a-glimpse-into-the-creative-process/
https://theartling.com/en/artzine/10-artists-share-their-creative-process/
https://brandfolder.com/blog/overcome-creative-blocks
https://99designs.com/blog/creative-thinking/overcoming-creative-block/
https://www.creativebloq.com/graphic-design-tips/20-expert-tips-to-beat-creative-block-123523
https://www.bbc.com/news/magazine-10766308
https://hickmandesign.co.uk/blog/inspiration/dealing-with-creative-block/