
Kada se pomenu veliki lingvistički modeli (LLM – Large Linguistic Model), popularni narativ retko pod tim pojmom prepoznaje ChatGPT ili GPT (Generative Pre-trained Transformer), kao jedan od nekoliko eminentnih predstavnika pomenute grupe. GPT-3.5 i GPT-4, koje je razvio OpenAI (uz podršku Microsofta), Microsoftov Kosmos-1, Googleov Bard, ili LLaMA, koju tržištu nudi Meta, proizvodi su koji opravdano izazivaju pažnju javnosti. Najpoznatiji je ChatGPT, koji je ušao u istoriju kao aplikacija koja je nakon dva meseca uspela da najbrže zadobije 100 miliona registrovanih korisnika, čime se donedavno mogao da pohvali samo Google+, ali nakon jedne godine i nekoliko meseci postojanja.
Zahvaljući hiperkonekciji u globalnom internet selu i ogromnoj količini podataka koju proizvode sve naše onlajn-aktivnosti, što je uslovilo da kompanije sprovode dalje nadgledanje, procesuiranje i analizu (datifikacija), a sve radi utvrđivanja modaliteta ponašanja i uspostavljanja efikasnijih modela predviđanja, pojava LLM proizvoda na tržištu je bila neizbežna. Trenutna ljudska težnja da se obrade ogromne količine podataka uslovila je nastanak proizvoda veštačke inteligencije (AI – artificial intelligence) koji mogu brzo da odgovore na pitanja (što omogućuje razgovor u realnom vremenu), proizvode pisana dokumenta, pišu pesme ili obavljaju bazično programiranje.
Prva iteracija GPT-ja je nastala 2018. godine, a ChatGPT se bazira na dostignućima treće generacije, tj. GPT-3. Sredinom marta 2023. godine već je lansirana GPT-4 varijanta, koja omogućuje poboljšanja u komunikaciji i veću preciznost u navođenju podataka. Internet podaci i informacije prikupljene iz zvaničnih dokumenata dosežu do septembra 2021. godine, što znači da su razgovori i spisi manje precizni ako je tematika razgovora određena nedavnim događajima.
Problemi sa korišćenjem ChatGPT proizvoda nastaju kada momente oduševljenja novom igračkom zamene brige prouzrokovane rasističkim ili mizoginim komentarima koje AI konstruišu na osnovu tekstova kojima su „hranjeni”. Komentari mogu biti besmisleni, poput nutritivnih prednosti dodavanja drvene pulpe ili drugih nejestivih materijala u formule za dečju ishranu. Tačnost podataka je tada od sekundarne važnosti, jer je preusmeravanje pažnje na nove tvrdnje najdragocenije. Analogno najvećim međunarodnim tržištima hartija od vrednosti, gde trgovanje algoritmima čini većinu svih transakcija, neophodno je podržati stvaranje LLM koji mogu da prepoznaju AI sadržaje i omoguće ljudskim kontrolorima da smanje njihov uticaj. Već sada se stvaraju enormne količine ChatGPT tekstova koje preplavljuju internet platforme i, osim ograničavanja i zabrana koje sprovode individualni internet učesnici, na nacionalnom i nadnacionalnom nivou je neophodno doneti ne samo regulative koje štite lične podatke pojedinaca, sprečavaju plagijat i onemogaćavaju jezik mržnje, već i ponudiiti rešenja protiv sve većeg upliva netačnih informacija. Problem je istovetan kao i kod nacionalnih politika velikih zemalja koje omogućavaju stvaranje nadnacionalinih lidera u svetu biznisa. Ako se mere protiv moći kartela primene prerano, moguće je izgubiti prednost koju donosi međunarodna dominacija domaćih firmi. U sferi AI, izrazita restrikcija njihove upotrebe može da dovede do tehnološkog zaostajanja u odnosu na zemlje sa liberalnijim stavom.
Veštačka inteligencija se već koristi u sferi inteligentnog sistema vežbi/tutorijala (ITS), gde su postignuti zapaženi rezultati. Kada je uveden ChatGPT, studenti su otkrili jednostavniji način uređivanja tekstova o temama koje nedovoljno poznaju. Uviđajući problem, univerziteti zabranjuju upotrebu ChatGPT-ja ili je dozvoljavaju, ali uz izjavu studenta da je koristio LLM i uz savetodavnu ulogu predavača. Studije su pokazale da, ako bi bio student, u sferi ekonomije i kompleksnijeg razmišljanja, ChatGPT ostvaruje odlične rezultate, zadovoljava u pravnim naukama i medicini, dok se u matematici, testiranju softverskih paketa i filozofiji pokazao kao nedovoljno dobar. Uz napredovanje veštačke inteligencije, za očekivati je da će sveprisutni AI postajati bolji i u oblastima gde trenutno ne može da dobije prelaznu ocenu.
U pripremi nastave, GPT 3.5 se pokazao kao koristan alat u pripremi predavačkog materijala, a može i da se istrenira da ocenjuje eseje i ostale studentske radove. U održavanju nastavnih vežbi i dodatne nastave za studente, LLM je sposoban da ponudi relevantne materijale za učenje, a zatim i da obezbedi kviz-pitanja ili nove studentske zadatke. Ako bi se ChatGPT primenjivao za ocenjivanje kvaliteta prvih verzija eseja, studenti bi mogli da dobiju kvalitetne savete za unapređenje akademskog pisanja, što je, bez sumnje, odličan proces učenja.
Šta bi kolege mogle da urade kako bi sprečile da studenti zloupotrebljavaju LLM?! Najočiglednije rešenje je povratak na klasične oblike ispitivanja u učionicama, gde bi pristup veštačkoj inteligenciji bio onemogućen. Ako se zahtevaju pisani studentski radovi, moguće je zahtevati detaljnije, kvalitetnije i preciznije navođenje autora u tekstu, jer se to do sada pokazalo kao ograničavajući faktor. Turnitin tvrdi da od 2023. koristi programe koji prepoznaju tekstove koje generiše AI, ali je još uvek nepoznato u kojoj meri će biti efikasna detekcija plagijata. U takvom okruženju, neophodno je da univerziteti donesu dodatna pravila za sankcionisanje autora ukoliko se utvrdi postojanje plagijata.
Autor: Aleksandar Šević
Literatura:
Anson, C.M. (2023), AI-Based Text Generation and the Social Construction of “Fraudulent Authorship”: A Revisitation, Composition Studies, 50 (1), 37–46
Floridi, L. (2023). AI as Agency Without Intelligence: on ChatGPT, Large Language Models, and Other Generative Models, Philosophy & Technology, 36 (15)
Leavy, B. (2023). Thomas Chamorro-Premuzic: The Human-Plus-AI Evolution and Its Risks, Strategy & Leadership 51 (2), 37–41
Lo, C. K. (2023), What Is the Impact of ChatGPT on Education? A Rapid Review of the Literature, Education Sciences, 13 (410)
Marcus, G. (2023), Hoping for the Best as AI Evolves, Communications of the ACM 66 (4)