
Koliko često razmišljate o tome da li pravilno sedite? Ukoliko ste prosečan student, verovatno sedite nepravilno a da toga uopšte niste ni svesni. Stolice i radni stolovi koje pretežno koristimo veoma često stvaraju probleme sa kičmom, koje možda ne osećamo danas, ali ćemo ih sigurno osetiti u bliskoj budućnosti. Savremeno društvo svedoči velikom tehnološkom napretku koji svi mi, a posebno studenti informacionih tehnologija, nastojimo da ispratimo. Međutim, ono na šta tom prilikom ne obraćamo dovoljno pažnje jeste naše zdravlje, a pre svega zdravlje naše kičme. Zbog same evolucije, posebno od XX veka, stil života prosečnog čoveka značajno se promenio – vreme kada je čovek veći deo dana provodio na nogama, fizički aktivan, davno je iza nas. Većina ljudi u savremenom društvu vodi neaktivan način života – najveći deo dana provodi sedeći. Bilo bi dobro da činjenicu da nam je sedenje glavna aktivnost osvestimo i preispitamo.
Polovina radne populacije širom sveta pati od neke vrste problema sa kičmom jer ne posvećujemo dovoljno pažnje načinu na koji sedimo i odabiru stolica na kojima provodimo veći deo dana. Ergonomi, fizioterapeuti i lekari se slažu s tim da dobro držanje nije samo ključ za skeletno i mišićno zdravlje, već i stimulans za koncentraciju.
Previsoka stolica
Stolice su sastavni deo našeg svakodnevnog života i neodvojivi element svakog enterijera. Na stolicama sedimo dok jedemo, učimo, radimo, ali i dok se odmaramo nakon napornog dana. Prema arheološkim istraživanjima, dokazano je da su se stolice koristile još od doba neolita, ali ono što nas može iznenaditi jeste činjenica da se stolice nisu koristile na isti način na koji ih mi danas koristimo. Stolice su postale uobičajeni predmet tek ulaskom u industrijsku eru. Ipak, s obzirom na to koliko ih često koristimo, postale su deo naše kulture i tradicije i danas gotovo da ne možemo zamisliti život bez njih. Međutim, posledica dugotrajnog sedenja na stolicama koje nisu prilagođene anatomskim potrebama našeg tela mogu biti različiti zdravstveni problemi, jer stolica predstavlja važan medijum za oblikovanje i deformisanje naših tela.
Standardna stolica dizajnirana je prema ergonomskim standardima za čoveka standardne visine, za šta se smatra visina od 170 cm, sa sedištem na visini od 45 cm od poda. Međutim, ovako dizajnirana stolica neće odgovarati ljudima nižim od 170 cm, što znači nekim muškarcima, mnogim ženama i svoj deci. Ukoliko sedimo na stolici koja nam je previsoka i nemamo dovoljno duge noge da stopalima dodirnemo tlo, trpimo pritisak na predeo iza kolena i zadnji deo butina. Sedenjem na taj način ne možemo da osetimo sedalne kosti (ischial tuberosities), koje su konstruktivno predviđene da prenose opterećenje tela na površinu na kojoj sedimo. Jedan od brzih načina da proverimo da li pravilno sedimo jeste da proverimo da li osećamo ove kosti. Idealni prenos opterećenja težine tela je putem kičme, preko sedalnih kostiju (veći deo opterećenja) i preko peta (manji deo opterećenja) na pod. Meka tkiva i mišići nisu predodređeni za nošenje opterećenja i kada su opterećeni, kapilari su pod pritiskom, što usporava cirkulaciju i posledično izaziva različite zdravstvene probleme.
Slika 1: Skeletna anatomija sedenja
Ljudi često mistifikuju bolove u leđima i napetost i posmatraju ih kao strukturalne i nepromenljive. Svi mi imamo navike kojih nismo svesni i kojima se opterećujemo više nego što je potrebno. Satima sedimo pogrbljeni, nesvesni da na taj način utičemo na izgled svog tela. Za telesne probleme krivimo aktivnosti kao što je rad na kompjuteru, iako je razlog često način na koji nešto radimo, a ne sama aktivnost.
Pravilno držanje je urođeno ljudskom biću – deca prirodno imaju pravilno držanje, međutim, sa godinama gubimo tu lakoću u različitom stepenu, u zavisnosti od kulture i porodičnih navika. Dobra vest je da ovo nije nepovratni aspekt starenja i da se može blagovremeno ispraviti prevazilaženjem loših navika i svesnim odabirom stolica.
Sedenje pod pravim uglom
Stolice na kojim najčešće sedimo su stolice sa naslonom, koje se nazivaju još i stolice „sa tri prava ugla” (Slika 2) zbog položaja koje ljudsko telo zauzima sedeći na njima. Osnovna svrha ovih stolica je da sedimo pravih leđa, međutim, da li zaista na njima sedimo pravilno?
Uspravan položaj izgleda lepo i elegantno, ali svi smo svedoci je nemoguće ostati u ovom položaju duže od dva minuta, te sedenje na stolici „sa tri prava ugla” zapravo nema naučnu podlogu. Sedenje na pravoj stolici nije biološki, već kulturološki položaj. Nakon što provedemo minut ili dva u ovom položaju obično osetimo zamor i neudobnost, te se vratimo u nepravilan položaj. Osim toga, sedenje pod pravim uglom je položaj koji nije praktičan za učenje, jer su oči daleko od radne površine i moramo da savijemo vrat da bismo lepo videli.

Slika 2: Sedenje na stolici sa tri prava ugla
Položaj mehaničke prednosti
Za razliku od sedenja na stolici „sa tri prava ugla”, sedište koje je nagnuto unapred pospešuje prirodno držanje tela. Lumbalna kriva se neće neprirodno ispravljati, ugao između trupa i butina je otvoren (idealno između 120–135 stepeni), a mišići su opušteni. Ovaj položaj nudi veću mobilnost i opušta pritisak na pluća i stomak.

Slika 3: Sedenje na nagnutom sedištu
Sigurno ste primetili da deca često naginju stolicu unapred oslanjajući je na prednje noge. To rade instinktivno da bi se oslobodila pritiska na leđa. Naginjanjem stolice izbegavaju savijanje leđa, što omogućava mišićima da se opuste i zato je sedenje u ovom položaju sa pravim leđima udobnije (Slika 4).

Slika 4: Sedenje sa nagnutom stolicom

Slika 5: Položaj mehaničke prednosti
Ovaj položaj je nešto između stajanja i sedenja i naziva se „položaj mehaničke prednosti”. Najsličniji je položaju jahača sa ispravljenim leđima (Slika 5) ili astronauta u bezgravitacionom prostoru. Na tržištu postoje stolice koje se komercijalno nazivaju „klečeće stolice” (Slika 6). One omogućavaju položaj najsličniji opisanom i posebno su dizajnirane da podstaknu očuvanje zdravih navika, čak i u savremenom tehnološkom društvu, u kom je neizbežan stil života koji podrazumeva sedenje tokom većeg dela dana. Položaj mehaničke prednosti može pomoći da svi mi koji smo veliki deo dan vezani za računare ipak sačuvamo zdravlje kičme, a posredno i zdravlje čitavog organizma.
Slika 6: Princip sedenja na klečećoj stolici
REFERENCE:
Good posture, The conclusion of research, Univerzitet Kuopio, Finska
A. C. Mandal, Balanced sitting posture on forward sloping seat, Kopenhagen
Slike preuzete sa interneta