
Savremeno društvo dostiglo je visok stepen tehnološkog razvoja. Napredak informacionih tehnologija omogućio nam je beskonačne mogućnosti za komuniciranje, informisanje, poslovanje, učenje i zabavu. Sa razvojem novih tehnologija pojavili su se i novi oblici neetičkog ponašanja. Osnovni uzrok pojave ovakvog ponašanja jeste lakoća kojom lične informacije mogu da se prikupljaju i dele posredstvom interneta. Međutim, napredak informacionih tehnologija nije izmenio osnovna etička pitanja. Vrednosti i principi o kojima govori etika su vanvremenski i na njih ne utiče razvoj novih tehnologija.
Razmatranje etičkih dilema koje su se javile sa razvojem informacionih tehnologija prevashodno se odnosi na upotrebu interneta. Iako je internet tokom poslednjih dvadeset godina doživeo izuzetnu ekspanziju i postao osnovni medij za komunikaciju, i dalje postoji veoma mali broj zakona koji regulišu pravila njegovog funkcionisanja. Internet danas predstavlja veoma moćno sredstvo za širenje govora mržnje, ugrožavanje privatnosti, pirateriju intelektualne svojine, širenje lažnih informacija, lažno predstavljanje, deljenje neovlašćenog sadržaja itd.
Kada analiziramo etički aspekt informacionih tehnologija, osnovno pitanje je ko određuje da li je neki postupak moralan ili nije. Definisanje ove granice predstavlja veliki izazov. To je pitanje vlastitog doživljaja situacije, potreba, interesa i motiva, ali ujedno predstavlja i pitanje kulturnog nasleđa i različitih pritisaka koji dolaze iz okruženja.
Razvoj etike u oblasti informacionih tehnologija
Još u 18. veku definisani su odgovori na moralna pitanja koji i danas mogu da se primene u susretu sa etičkim izazovima tehnološkog razvoja. Jedan od najznačajnijih filozofa Imanuel Kant tvrdio je da su moralni zakoni po kojima ljudi treba da deluju univerzalni i da se zasnivaju na razumu. On je govorio o dužnosti kao jednom od osnovnih pojmova u moralnoj filozofiji. Prema Kantu, dužnost je ono što je ispravno da uradimo, a ne ono što želimo da uradimo. Na osnovu toga, u osnovi naše volje trebalo bi da se nalaze moralna načela koja bi trebalo da poštujemo. Važno je da odredimo da li su naši postupci usaglašeni sa moralnim načelima.
Temelj tzv. računarskoj etici, a možemo reći i etici u informacionim tehnologijama, postavio je profesor Norbert Viner 40-ih godina prošlog veka. Kao jedan od tvoraca kibernetike kao nauke, bavio se pitanjima računarske bezbednosti, računarskim mrežama i globalizacijom, robotskom etikom, veštačkom inteligencijom i etičkim dužnostima računarskih profesionalaca. Do popularizacije računarske etike došlo je 90-ih godina prošlog veka, kada je profesor Volter Maner kreirao eksperimentalni kurs računarske etike namenjen studentima informatike.
Međutim, zbog izuzetno brzog razvoja informacionih tehnologija teorija računarske etike veoma često nema odgovor na praktične probleme i pitanja koja nameću nove tehnologije. Zbog toga se problemi često rešavaju na osnovu analogije sa starijim slučajevima, bez definisanja novog teorijskog okvira.
Pravila etičkog ponašanja
Iako je neophodna zakonska regulativa koja bi definisala rešavanje etičkih dilema u oblasti informacionih tehnologija, moramo da se oslonimo na stanje morala u društvu koje koristi sve blagodeti novih tehnologija.
Mnoge organizacije su pokušale da definišu pravila etičkog ponašanja. Američka Asocijacija za kompjutersku mašineriju napravila je spisak pravila osnovnih etičkih principa [1]. Neka od pravila su:
- Doprinosite društvu i blagostanju ljudi. Budite svesni da smo svi članovi računarskog društva.
- Nemojte da nanosite štetu drugima.
- Budite iskreni i verodostojni. Bilo kakav pokušaj obmane drugih članova društva je protiv etičkog kodeksa.
- Budite pošteni i trudite se da ne diskriminišete. Potrebno je voditi računa da razvoj novih tehnologija ne dovede do diskriminacije neke društvene grupe.
- Poštujte tuđ rad. Potrebno je da poštujete zakon o intelektualnoj svojini.
- Poštujte tuđu privatnost. Zloupotreba privatnih informacija može da dovede do ozbiljne štete.
- Budite poverljivi. IT stručnjacima su često dostupne poverljive informacije o kolegama, klijentima i kompanijama. Zloupotreba ovih informacija može da dovede do ozbiljnih negativnih posledica.
Ne možemo da opovrgnemo činjenicu da je sa razvojem informacionih tehnologija došlo do pojave novih oblika neetičkog ponašanja, ali očuvanje osnovnih etičkih načela zasniva se isključivo na čvrstoj društvenoj moralnoj vertikali, na svim ravnima komunikacija. Dakle, odgovornost za etičko ponašanje je na pojedincu. Samo ako poštujemo osnovne etičke norme pri upotrebi informacionih tehnologija možemo da iskoristimo pun potencijal novih tehnologija i da stvorimo čvrst temelj za razvoj zdravog društva.
[1] ACM Code of Ethics and Professional Conduct – Association for Computing Machinery, 2018. http://www.acm.org/code-of-ethics