
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije, u četvrtom kvartalu 2022. godine stopa nezaposlenosti je bila 9,2% (https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20231047.pdf). Na Grafikonu 1 se vidi da čak 63% nezaposlenih nema visokoškolsku diplomu, na osnovu čega se donosi zaključak da je neophodno nastaviti studije nakon srednje škole.
Ako posmatramo godine studiranja, najveći je procenat (83%) starijih od 30 godina, odnosno onih koji su već uveliko završili formalno obrazovanje. Razlog zašto je među njima čak 43% starosti od 30 do 49 godina (radno sposobnih) verovatno treba tražiti u činjenici da se nisu dovoljno usavršavali u novim tehnologijama, alatima i znanjima koja su danas aktuelna u svim sferama poslovanja.
Poslednjih nekoliko godina uočen je trend povećanja praga (minimalnog broja bodova) za upis u četvorogodišnje stručne škole, odakle sledi zaključak da sve više odličnih i vrlo dobrih đaka nakon osnovne škole upisuje srednje stručne škole.
Što se tiče nastavka školovanja na visokoškolskim ustanovama uočen je trend povećanog broja novoupisanih studenata na visokoškolske ustanove (saglasno Grafikonu 1).
Iz prikazane tabele (svi podaci su preuzeti iz zvaničnih saopštenja Republičkog zavoda za statistiku republike Srbije) lako se uočava da se povećava procenat studenata koji se opredeljuju za strukovne studije. U poslednje četiri godine taj procenat se uvećao za skoro 3,5%.
Možemo zaključiti da je konačno i u Srbiji uočen značaj strukovnog obrazovanja, i to još od srednjoškolskog nivoa.
Tabela 1. Statistički podaci o novoupisanim studentima po studijskim godinama
Studijska godina | 2019/2020 | 2020/2021 | 2021/2022 | 2022/2023 |
Ukupno upisanih na svim visokoškolskim ustanovama | 45.115 | 47.823 | 48.508 | 49.387 |
Procenat upisanih na strukovne studije u odnosu na ukupan broj upisanih na svim visokoškolskim ustanovama | 20,79% | 23,19% | 24,24% | 24,22% |
Procenat upisanih na privatne visoke strukovne škole u odnosu na ukupan broj upisanih na visoke strukovne škole | 16,73% | 16,63% | 18,21% | 18,75% |
Dosta dugo je na našim prostorima smatrano da su akademske studije bolja opcija kada je reč o nastavku školovanja, ali se u praksi pokazalo da nisu sve diplome nakon završenih akademskih studija bolje kotirane u potrazi za poslovima na tržištu rada. S druge strane, mnoge kompetencije i veštine koje studenti stiču na strukovnim studijama pokazale su se kao komparativna prednost pri zapošljavanju (poput informacionih tehnologija, građevine ili finansija).
Strukovne studije (osnovne, specijalističke i master) studenti i poslodavci su prepoznali kao dobar izbor za sticanje uže stručnih kompetencija, znanja i veština u relativno kratkom roku (osnovne studije traju svega tri godine). Mladi više neće da studiraju šest, sedam ili više godina kako bi počeli da zarađuju.
Primer dobre prakse je i Visoka škola strukovnih studija za informacione tehnologije (ITS), gde je sastavni deo ispita na svim uže stručnim predmetima projekat koji predstavlja kompletno rešen realni problem (od projektovanja do implementacije samog rešenja). Na taj način studenti koji završe ITS imaju ne samo teorijsko znanje već i primenljivo, odnosno praktično znanje koje mogu i da dokumentuju budućim poslodavcima pokazivanjem svojih studentskih projekata.
Završni i master radovi su kruna svakog školovanja i izuzetno je važno da budu praktični i realno primenljivi, što na ITS-u svakako jesu, i to je još jedna stavka koju svršeni studenti mogu da dodaju u svoj CV. Prema poslednjim podacima (mart 2023) preko 85% svršenih studenata ITS-a je zaposleno i/ili je nastavilo školovanje u zemlji i inostranstvu.
Zaključak je da su strukovne studije namenjene svim mladim osobama koje imaju jasnu viziju o tome kojom profesijom žele da se bave i kako dalje da se usavršavaju u željenoj oblasti. S druge strane, akademske studije su za one koji žele karijere u akademskim oblastima koje zahtevaju duže obrazovanje poput lekara, sudija, advokata i sl.
Napomena: Grafikon 1, Grafikon 2 i Tabela 1 su kreirani na osnovu podataka koji su preuzeti iz sledećih izvora:
- Novoupisani studenti na akademske/strukovne studije 2022: https://publikacije.stat.gov.rs/G2022/HtmlL/G20221354.html, pristupano 27. 3. 2023.
- Novoupisani studenti na akademske/strukovne studije 2021: https://publikacije.stat.gov.rs/G2021/Pdf/G20211348.pdf, pristupano 27. 3. 2023.
- Novoupisani studenti na akademske/strukovne studije 2020: https://publikacije.stat.gov.rs/G2020/Pdf/G20201349.pdf, pristupano 27. 3. 2023.
- Novoupisani studenti 2019: https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G20191347.pdf, pristupano 27. 3. 2023.
Prof. dr Svetlana Anđelić