
Ako organizujete obuku u kompaniji, postoji veliki broj faktora o kojima treba voditi računa.
Organizovanje obuke često zahteva odobrenje menadžmenta, a potom i traženje stručnjaka iz oblasti u vezi sa kojom je obuka i saradnju sa njima na kreiranju programa ili kursa koji će sadržati relevantne informacije (kojih će nekad biti previše). Kada se obave sve ove aktivnosti, stiče se osećaj da je najveći deo posla obavljen. Međutim, ono što predstavlja izazov je da li će zaposleni usvojiti nova znanja i koliko dugo će pamtiti naučeno.
Ako zaposleni ne uspevaju da zapamte ono što je potrebno i da primene naučeno, dovodi se u pitanje svrsishodnost programa obuke.
Naučeno se uspešnije pamti uz interaktivno učenje. Nezgodna stvar u vezi sa pamćenjem je što se ono ne događa samo od sebe. Naučeno ne ostaje u našoj memoriji večno. Budući da svakog dana učimo nešto novo, do nas dolazi mnoštvo informacija. Neke nove studije ukazuju na to da zaboravljamo oko 70% onoga što smo naučili prethodnog dana. Mozak ne šalje ova nova znanja u dugotrajnu memoriju – ona jednostavno nestaju.
Kao primer možemo navesti nešto što se mnogima od nas često dešavalo. Kada smo išli u školu ili studirali, dan ili dva pred ispit ili test seli bismo da „nabubamo” gradivo samo da bismo položili. Ta znanja sigurno nisu bila dugoročna – naučeno bi se vrlo brzo zaboravilo. Kada je reč o obukama u kompanijama, tako nešto nema smisla. Puko memorisanje bez mogućnosti primene je traćenje vremena i novca.
Kako bi ono što je naučeno duže ostalo u pamćenju, polaznici, tj. zaposleni treba da to primene što pre. Potrebno je da se kroz onlajn-učenje kreiraju i načini da polaznici vežbaju naučeno.
Tri načina za duže pamćenje naučenog
Raznolikost sadržaja kursa
Jednolični kursevi ne drže pažnju i ne podstiču na razmišljanje. Svaki kurs treba da ima module koji omogućavaju da se, prolazeći kroz razne nivoe, na različite načine usvoji znanje.
Otvorena pitanja / esej posle svakog modula: Na ovaj način polaznici iznose svoje razumevanje teme.
Ponavljanje naučenog u određenim intervalima: Na primer, to može biti na početku i na kraju svakog
modula.
Mikroučenje možemo okarakterisati kao učenje manjih segmenata koji su deo neke šire oblasti. Prezentovanjem manjih segmenata veća je verovatnoća da se lakše zapamti ono što se uči. Suprotno velikom broju informacija koje se predstavljaju odjednom, one će ovde biti prezentovane u malim, ali svrsishodnim celinama.
Kvizovi
Za duže pamćenje naučenog potrebno je da se teorija poveže sa praksom, što se može postići
upotrebom interaktivnih kvizova.
Onlajn-kvizovi su poput mini-igara koje navode igrače da uspostave vezu između uzroka i posledice, povežu pojmove sa definicijama, prevuku određene predmete na određena mesta i slično. Tako lakše povezujemo stvari.
Možete kreirati živopisne kvizove koristeći „iSpring Suite Max”. Ova alatka nudi 14 obrazaca koji mogu da se prilagode korisniku odabirom različitih slika, audio i video sadržaja. Multimedijalni pristup poboljšava pamćenje jer angažuje čula.
Vežbe sa simulacijama iz stvarnog života
Usvajanje novih znanja može se pospešiti simuliranjem dijaloga koji predstavljaju realne životne situacije, kao što su interakcija sa klijentima, poslovni pregovori, razgovor za posao itd. Ovakve vežbe mogu da poboljšaju veštine komunikacije ili se pomoću njih može proceniti koliko zaposleni poznaju određene procedure.
Na primer, usvajanje protivpožarnih procedura može se poboljšati ako se koristi lik vatrogasca pri simulaciji realne situacije. Na taj način se u obuku unose elementi pričanja priče, obezbeđuje se kontekst, unosi se živopisnost u ozbiljnu temu i zaposlenima se pomaže da lakše zapamte ključna pravila.