
Budućnost, imenica ženskog roda toliko snažna, neizbežna i drugačija. Odavno se uselila u učionice i učinila da one i učenje više ne liče na one koje poznajemo. Prezentacije i video-materijali za današnje studente podjednako su zastareli kao kreda i tabla. Tehnologija gospodari učionicom i pokazala nam je koliko je njena uloga bitna onog trenutka kada nam je pandemija zakucala na vrata. Profesori imaju zadatak da studente pripremaju za zanimanja koja još uvek ne postoje i da rešavaju probleme koje možda još uvek ne opažamo. Budućnost ovog sveta stvara se upravo u učionicama!
Cilj obrazovanja je da kod studenata razvijamo kreativnost, veštine kritičkog mišljenja i rešavanja problema i sl. i podstičemo ih da upravo u učionici prepoznaju u sebi taj osećaj želje za stalnim učenjem i usavršavanjem, kao što smo to učinili i sa nekadašnjim studentom ITS-a Miroslavom Vujčićem koji je unapredio pretragu na APR-u. Međutim, pored svih prednosti dostupne tehnologije – lajvstrima, koji nam je bio nezamenljiv tokom protekle dve godine, mobilnih telefona, korišćenja video-igrica u nastavi, „Google Meeta” itd., nedostajalo nam je nešto kako bismo ostvarili sve navedene ciljeve. Ono što zaista pokreće nastavu i čini da se profesor oseća živo je energija. Nijedan „Google Meet” ne može zameniti tu energiju i interakciju studenata i profesora.
Prilikom učenja jezika naročito je bitno da studenti upotrebljavaju ciljani jezik i međusobno komuniciraju kroz različite pair-work zadatke, role plays, debate i sl. Kako bi onda trebalo da izgleda učionica budućnosti? Odgovor na ovo pitanje daje nam primer škole SP Jain School of Global Management, koja postoji na više lokacija: u Dubaiju, Singapuru, Mumbaju i Sidneju. Profesori ove škole, pravi eksperti, zakoračili su u budućnost još malo ispred nas i upravo pomoću tehnologije omogućili da ostvarimo tu pravu interakciju i u modernoj učionici. Učionica budućnosti koju su profesori ove škole implementirali zasnovana je na ideji laboratorije za razmišljanje i predstavlja pasoš za uspeh u nadolazećem digitalnom svetu (Talabaz, Selaković i Abraham, 2018). Ova učionica opremljena je najsavremenijim rešenjima VR-a i AR-a, deljivom pametnom tablom, interaktivnim zidovima za prikaz video-zapisa, kao i interaktivnim odvojivim radnim stanicama. Profesorska katedra transformiše se u pravu „pilotsku kabinu profesora” (professor’s cockpit) sa nizom digitalnih interfejsa, pomoću koje profesor može da posmatra sve interakcije studenata i da upravlja njima. To uključuje prepoznavanje lica, afektivne analize i personalizovano okruženje za učenje pomoću napredne analitike učenja (Tarabaz, Selaković i Abraham, 2018). Ovaj koncept kombinuje tri elementa: tehnologiju, pedagogiju i prostor. Ono u šta smo sigurni jeste to da je učionica budućnosti opremljena najsavremenijim rešenjima, uređajima i tehnologijama. Interakcija sa veštačkom inteligencijom i izloženost tehnologiji pripremaju studente za buduće radno okruženje, omogućavajući im istovremeno izlazak iz učionice ili sobe dok fizički sede u njoj. Pored povezivanja i razvijanja veština timskog rada, učionica budućnosti omogućava i integraciju sa različitim elementima interneta stvari (IoT), tj. efikasno povezuje digitalni i fizički svet.
Svakako, ovakva učionica potpuno je okrenuta studentima i neminovno je da će i profesori morati da se pripreme za budućnost i ispitaju nove obrazovne i pedagoške paradigme. Nova učionica uređena je po najmodernijim standardima.
Dok se spremamo za put u budućnost i željno iščekujemo našu raketu, u nastavku možete pogledati kako ona zapravo izgleda i kakve nam još prednosti donosi.
Literatura
Tarabasz, Anna & Selakovic, Marko & Abraham, Christopher. (2018). The Classroom of the Future: Disrupting the Concept of Contemporary Business Education. Entrepreneurial Business and Economics Review. 6. 231-245. 10.15678/EBER.2018.060413.
Autor: Tamara Precepa