
Do sada sam više puta pisao o ishodima učenja, o tome da stavljaju studenta u centar pažnje, da ukazuju na to šta treba da se uči, odnosno šta će biti na ispitu, kako se u praksi odnosimo prema ishodima učenja itd. Tome se na Visokoj školi strukovnih studija za informacione tehnologije (ITS-u) poklanja posebna pažnja. Ovoga puta ih povezujem sa kvalifikacijama, odnosno Zakonom o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije (NOKS).
Ishodi učenja i studijski program
Osamdesetih godina prošlog veka smo za predmete u okviru studijskih programa pisali ciljeve (obrazovne, vaspitne i funkcionalne), na osnovu ciljeva zadatke, zatim sadržaj, koji smo razdvajali na predavanja i vežbe (računske i laboratorijske, po časovima) i na kraju smo tome dodavali osnovnu literaturu i kratko uputstvo za realizaciju. To je, po predmetu, bio dokument od desetak stranica. Ne tvrdim da su svi tako radili. Od 2005. godine, od kada se radi po tzv. bolonjskom pristupu, pišemo to na jednoj stranici A4 formata (poslednjim standardima akreditacije su dozvoljene dve stranice), ali pored ciljeva (nema zadataka), pišemo i tzv. ishode učenja. Sve polazi od njih (neki više ne pišu ni ciljeve, već samo ishode učenja).
Ishodi učenja (engl. learning outcomes) prepoznati su kao način definisanja kvaliteta u visokom obrazovanju u više svetskih i domaćih dokumenata.
Ishodi učenja su jasni opisi onoga što bi student trebalo da zna, razume i ume da uradi po završetku učenja (položenom predmetu). U odnosu na ishode učenja planiraju se studijski programi i predmeti, časovi predavanja i vežbi, njihov sadržaj, nastavni materijal, metode predavanja i učenja, način provere postignutog znanja itd. Oni pomažu studentima u izboru studijskih programa i savladavanju predmeta. Na ITS-u su dobro prihvaćeni, što smo proverili i anketama.
Ishodi učenja, kompetencije i kvalifikacije
Ishodi učenja su izjave o tome koje bi kompetencije student trebalo da stekne nakon uspešno završenog procesa učenja. Stečene kompetencije mogu biti i veće od definisanih ishoda učenja.
Ishodi učenja su u vezi sa kompetencijama, ali i sa kvalifikacijama. I kompetencije i kvalifikacije podrazumevaju znanja, veštine i stavove pomoću kojih je pojedinac osposobljen za obavljanje određenog posla. Razlika između kompetencije i kvalifikacije je u tome što je kvalifikacija formalno priznanje kompetencije diplomom, odnosno sertifikatom, dok kompetencija podrazumeva stvarno posedovanje znanja i veština, ali oni nisu pokriveni diplomom. Tako neko može biti i kvalifikovan i kompetentan (ima i diplomu i znanje), samo kvalifikovan (ima diplomu, ali nema više pravo znanje, jer je, na primer, prošlo dosta vremena, a ne radi u svojoj struci) ili samo kompetentan (ima znanje, ali nema diplomu).
Ishodi učenja i NOKS
Članom 38 važećeg Zakona o visokom obrazovanju Republike Srbije, usvojenog 2017. godine, predviđeno je da se studijskim programom utvrđuju ishodi procesa učenja u skladu sa zakonom koji utvrđuje nacionalni okvir kvalifikacija. Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija (NOKS) usvojen je 2018. godine i od tada treba raditi u skladu sa njim.
Tim zakonom uspostavljen je Nacionalni okvir kvalifikacija Republike Srbije kao sistem za uređivanje kvalifikacija. Definisani su njegova svrha, ciljevi i principi, vrste i nivoi kvalifikacija, načini sticanja kvalifikacija, kao i opisi znanja, veština, sposobnosti i stavova (jednom rečju – deskriptora) nivoa kvalifikacija.
Definisane su četiri vrste kvalifikacija i ukupno deset nivoa kvalifikacija (zapravo ih ima osam, s tim što dva nivoa imaju po jedan podnivo). Ono što se sada naziva nivoima kvalifikacija ranije je nazivano stepenima stručne spreme. Ishodi učenja zavise od vrste studija (u visokom obrazovanju to su strukovni i akademski ishodi, koji ujedno predstavljaju i vrste kvalifikacija).
Ishodi učenja treba da budu prilagođeni potrebama društva – drugim rečima, moraju biti relevantni, a oni to postaju kada su studijski programi urađeni tako da su ishodi učenja usklađeni sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, jer je jedan od ciljeva NOKS-a razvoj standarda kvalifikacija zasnovanih na potrebama tržišta rada i društva u celini. Na ITS-u se, u pripremi naredne akreditacije, upravo radi na tome.
Autor: prof. dr Slavko Pokorni