
1.Internet of Things (IoT)
Prema izveštajima vodećih kompanija koje se bave analizom i praćenjem trendova na tržištu informaciono-komunikacionih tehnologija, procenjuje se da će u narednih pet godina biti potrošeno oko šest triliona dolara na IoT rešenja. Ovakav trend će dovesti do masovne proizvodnje i umrežavanja digitalnih uređaja male snage.
Ti uređaji nisu ništa drugo do mikroračunari koji sa jedne strane omogućuju žično ili bežično povezivanje na mrežu, a sa druge strane, preko senzora, prikupljanje podataka iz okoline. Zaključak koji se nameće je da nas u narednom periodu očekuju prikupljanje, čuvanje i obrada velike količine podataka. Samim tim, u prvi plan izbija Cloud Computing, koji se ne odnosi samo na prikupljanje, organizaciju i upravljanje podacima već i na to kako podatke i informacione tehnologije učiniti dostupnim svima, dok će se obradom u realnom vremenu tako velike količine podataka pozabaviti Big Data.
2. Nove procesorske tehnologije
Novi napredak u procesorskoj tehnologiji će usloviti dalju implementaciju IoT rešenja koja su bazirana na 32-bitnoj RISC arhitekturi, koja se odnosi na procesore sa redukovanim setom instrukcija. Konkretno, britanska kompanija ARM Holdings i njeni partneri, koji svoja rešenja baziraju na System-on-Chip (SoC) i System-on-Modul (SoM) arhitekturi koja je dopunjena memorijom, interfejsima, radiom itd., planiraju značajna ulaganja u dalji razvoj IoT rešenja. U 2018. godini na raspolaganju su modeli Cortex M23 i M33. Cortex procesori M serije su dizajnirani tako da, pored male potrošnje i lakog razvoja, poseduju i ugrađenu hardversku TrustZone sigurnosnu platformu. Naravno, programeri ne treba da zapostave ni alternativna rešenja bazirana na x86 arhitekturi, kao i rešenja prilagođena samim korisnicima (Application Specific Integrated Circuit – ASIC). Savremena ASIC kola često uključuju mikroprocesore, memorijske blokove (ROM, RAM, EEPROM i druge). Za programiranje ovih kola najčešće se koristi HDL jezici (Hardware Desription Language), kao što su Verilog ili VHDL.
3. IoT – operativni sistemi i platforme
Postavlja se pitanje koja će IoT platforma najbrže, najelegantnije i najisplativije rešiti neki problem? Da li je ARM Mbed OS trenutno najbolja platforma koja servisira podatke u realnom vremenu (Real Time Operating System – RTOS)? Arm® Mbed™ IoT platforma bazirana na 32-bitnim ARM Cortex-M mikrokontrolerima obezbeđuje operativni sistem, cloud servise, alate i kreativni razvoj komercijalnih, standardnih i skalabilnih IoT rešenja.
Svakako da gore pomenuta platforma ima svojih prednosti i nedostataka. Prednosti su svakako velika portabilnost, mala potrošnja u „sleep” modu, široka podrška spoljnih komponenti (usb memorije, senzori, interfejsi i dr.) i korišćenje biblioteka (fajl sistemi, baferi i dr.), trenutno više od 100 podržanih uređaja uključujući i uređaje sa bežičnim tehnologijama (Bluetooth, WLAN, ZigBee, 6LoWPAN i dr.), preko 13 proizvođača (Silicon Labs, STMicroelectronics, NXP i dr.), kratko vreme razvoja (razvoj aplikacije za paljenje i gašenje led diode traje kraće od sat vremena bez prethodnog poznavanja Mbed platforme i programskog iskustva), velik broj inženjera koji rade na istoj platformi, jednostavna i brza integracija Mbed OS platforme u Mbed IoT platformu.
I nešto o nedostacima, velika potrošnja memorije i za jednostavne aplikacije. Tako, na primer, aplikacija za paljenje i gašenje led diode napisana u pet redova programskog koda zahteva minimalno 80 kB memorije.
4. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija je naučna oblast koja se bavi ugradnjom ljudske inteligencije u veštačke sisteme koristeći mogućnosti računara. Danas su interesantni problemi vezani za prepoznavanje govora, zvuka, slike itd. od strane računara na bazi primene dubokog učenja (Deep Learning) i neuronskih mreža (Deep Neural Networks). Šta je krajnji cilj? Svakako zamena čoveka u obavljanju rutinskih i po zdravlje štetnih poslova. Trenutno je u fazi testiranje vožnje automobila i kamiona bez ljudske posade (Uber). Rezultati su obećavajući.