U savremenim uslovima poslovanja, koje karakteriše svetska ekonomska kriza i smanjenje poslovnih aktivnosti i investicija, do izražaja dolazi paradigma Cloud computinga (ili računarstva u oblacima) kao koncept koji nudi nove poslovne mogućnosti.
Tržišno okruženje danas zahteva kontinuirano prilagođavanje preduzeća potrebama tržišta i nameće veliku dinamiku poslovanja. Preduzeća iz privatnog sektora su, opstanka radi, prinuđena da se brzo menjaju i traže svoje mesto među konkurencijom.
Međutim, brojna preduzeća iz javnog sektora nemaju mogućnosti da se lako i brzo prilagođavaju promenama, jer imaju veliki broj zaposlenih, klasičnu organizacionu strukturu sa nekim elementima projektnih timova i uglavnom skromnu informatičku podršku. Drugu grupu javnih preduzeća čine ona koja raspolažu savremenom informatičkom opremom i razvijenim informacionim sistemima, ali sa nedovoljnim stepenom iskorišćenja te opreme (koji se kreće do 30%). Tako da se postavlja pitanje opravdanosti i efikasnosti ovih investicija.
Jedan od osnovnih prioriteta Vlade, koji se prenosi u više mandata od 2000. godine, jeste reforma javnog sektora, a pre svega javnih preduzeća, u kojima je skoro dvostruko veći broj zaposlenih nego što je to uobičajeno u razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Imajući u vidu veliki broj javnih preduzeća (490 na kraju 2012. godine), delatnosti u kojima su zastupljeni (infrastruktura, energetika, telekomunikacije, saobraćaj), nije sporno da je njihov značaj za privredu Srbije veoma veliki.
Globalno posmatrano, jedan od najvažnijih faktora unapređenja efikasnosti njihovog poslovanja je primena informacionih tehnologija i obuka zaposlenih kako bi se oslobodio višak radne snage i podigao nivo kvaliteta proizvoda i usluga koje pružaju građanima.
Međutim, tehnološki razvoj je svakako uslovljen velikim investicijama u IT, za koje mnoga od ovih preduzeća nisu sposobna, niti je to moguće obezbediti iz državnog budžeta. S obzirom na trajanje recesije i pritisak javnosti da se što manje sredstava izdvaja za javna preduzeća, jedno od prihvatljivih rešenja jeste i racionalnije korišćenje raspoloživih informatičkih resursa javnog sektora.
Svetska iskustva pokazuju da se sve češće, umesto velikih investicija u informaciono-komunikacione tehnologije (IKT), budžeti usmeravaju u osnovne aktivnosti koje kompanijama uvećavaju vrednosti, a usluge informatičke podrške ustupaju se drugim kompanijama (outsourcing) i internet provajderima, koji iznajmljuju svoje informatičke resurse i naplaćuju usluge shodno vremenu korišćenja i zakupljenom kapacitetu infrastrukture i aplikacija. Ukoliko pretpostavimo da je to prihvatljivo i za naša preduzeća iz javnog sektora, onda se mogu izbeći velike investicije u IKT, znatno smanjiti troškovi poslovanja i odluke donositi efikasnije na osnovu pouzdanih informacija.
Cloud computing koncept osmišljen je da se korisniku koji pristupi aplikaciji putem interneta u svakom trenutku dostave zahtevani podaci, dokumenta ili drugi sadržaji, s tim da korisnik ne mora da zna gde je fizički lociran sistem koji pruža uslugu. Cloud computing je veoma jednostavan za upotrebu, nije potrebno visoko tehničko obrazovanje za pristup informacijama, već je dovoljno osnovno korisničko znanje o aplikaciji i podešavanju parametara. Prema jednoj od definicija koja se često koristi, koju je dao NIST (National Institute for Standards and Technology, United States) računarstvo u oblaku (Cloud computing) se definiše kao model koji, prema potrebi, omogućava mrežni pristup računarskim resursima koji su deljivi (serverima, diskovima, aplikacijama i servisima) i koji se mogu vrlo brzo zauzeti i osloboditi, uz minimalne intervencije provajdera usluga. Cloud model ima pet ključnih karakteristika, četiri modela implementacije i tri modela pružanja usluga.
Država bi, kao titular vlasništva nad javnim preduzećima, trebalo da angažuje kompetentne kadrove koji bi, zajedno sa menadžmentom ovih preduzeća, objektivno sagledali mogućnosti i potrebe javnih preduzeća, zatim definisali strategiju njihovog poslovanja i utvrdili nove poslovne modele podržane informacionim tehnologijama. Neophodno je da se izvrši određena centralizacija informatičkih resursa na nivou centara podataka (Data centara).
Da bi se implementirao Cloud computing, potrebno je obezbediti: Data centar, upravljanje resursima, upravljanje identitetom i sigurnošću, nivo virtuelizacije i, u nekim slučajevima, saradnja među odvojenim oblacima.
Prilikom izgradnje Data centra treba voditi računa o njegovom kvalitetu, u skladu sa konkretno postavljenim zahtevima implementacije Cloud computinga (skalabilnost, fleksibilnost, visoka raspoloživost). Pored toga, Data centar može da se iznajmljuje drugim operaterima, koji preko njega mogu da nude svoje servise korisnicima. Na slici broj 1 predstavljen je jedan od mogućih modela javnog preduzeća u oblaku.