
„Radite naporno i investirajte u digitalnu tehnologiju”, ultimativni je savet koji je dizajnerima i arhitektama dala najpoznatija žena u svetu arhitekture – Zaha Hadid.
Šta je zajedničko za imena poput Zahe Hadid (Zaha Hadid), Patrika Šumahera (Patrik Schumacher), Frenka Gerija (Frank Gehry), Vladimira Kejgana (Vladimir Kagan), Konstantina Grčića (Konstantin Grcic) i Filipa Starka (Philippe Starck), osim činjenice da su oblikovali tokove svetskog vrha savremenog dizajna i arhitekture? Jedan od relevantnih odgovora bi bio – kontinuirana upotreba novih dostignuća tehnologije (tzv. „cutting edge technology”) i materijala u svrhu realizacije punog opsega kreativnih vizija i oblikovanja sveobuhvatnog sveta dizajna.Tehnologije koje dizajneri, arhitekte i umetnici prevashodno koriste u razvoju i procesu izrade svojih projekata su: 3D štampa, 3D renderovanje i arhitektonska vizuelizacija, virtuelna realnost, dronovi, itd. Umetnici renderovanja kreiraju slike 3D modela, koje su „jasnije” od slike objekta u stvarnosti. Mogućnosti virtuelne realnosti (VR) u funkciji dizajna i arhitekture beskrajne su. Programi za 3D modelovanje (3ds Max, Fusion 360, Inventor, itd.) imaju mogućnost pripreme i eksportovanja modela za 3D štampu. Ovaj vid „izgradnje” uzrokovao je revoluciju u dizajnu, pa se tako 3D štampom izrađuju prototipi, kao i konačni proizvodi dizajna i u formi čitavih zgrada. Usled razvoja virtuelne realnosti, 3D modeli i renderi postaju stvarnost i utiču na sva posmatračeva čula – slikom, mirisom i zvukom. Arhitekte i dizajneri koriste dronove u različite svrhe, kao npr. s ciljem sprovođenja potencijalnih korisnika kroz prostor koji je u procesu izvođenja, tako što će podatke sa fotografija i snimaka dobijenih dronom arhitekte implementirati u prezentaciju o projektu, dajući potencijalnim korisnicima preciznu sliku o izgledu određene prostorije, sa urbanim pejzažem u pozadini. Određene arhitekte i dizajneri razvili su sistem za podizanje čitavih nebodera pomoću dronova koji spuštaju module objekta na određene pozicije poput lego blokova.
Prethodno pomenute arhitekte i dizajneri izgradili su jedinstveni i originalni stil upravo na osnovu sopstvenog načina prihvatanja i upotrebe savremene tehnologije. Eksperimentišući sa primenama tehnologije, studio Zahe Hadid proizveo je dinamične i inovativne projekte, koji se baziraju na međusobnoj povezanosti dizajna, pejzaža i topografije, sa ciljem da se objekat integriše u svoju okolinu. Zahin dizajn jahte „Jazz” inspirisan je fluidnom dinamikom i podvodnim eko-sistemom, dok se forma, struktura i celokupna estetika baziraju na hidrodinamičkim istraživanjima. Vizuelna percepcija jahte asocira na pokrenutost i dinamiku vodene površine i morskog ambijenta. Dizajn jahte je kompleksan, jer inkorporira dodatne arhitektonske parametre, koji postaju još ekstremniji na vodi. Jahta „Jazz” ima strukturu koja povezuje različite nivoe i palube broda, kao i integrisane različite elemente dizajna.


Vladimir Kejgan je uspevao da dizajnom interpretira savremeni trenutak i ujedno bude vanvremenski, kao i da upotrebom tehnologije postigne određenu poetiku forme. Najpoznatije delo Kejgana – sofa „Serpentine” (često tapacirana somotom), koju je dizajnirao 1950. godine, uklapa se u najrazličitije savremene enterijere. Forme koje Kejgan dizajnira su skulptoralne, a u svojim poslednjim delima koristio je prototipe koji su dobijeni 3D štampom.


Razvoj novih dizajnerskih tehnologija direktno je uslovljen potrebama za primenom najnovijih tehnoloških dostignuća u dizajnu radi autentičnijeg i preciznijeg oblikovanja vizije arhitekata i dizajnera u jedinstveno umetničko delo. Ovakav pristup dizajnu dovodi do avangardnih projekata, koji će simultano preusmeriti dalji tok razvoja dizajnerskih koncepata.