
„A different language is a different version of life.” – Federico Fellini
Da li ste se ikada zapitali koliko je teško ljudima koji ne razumeju ni reč engleskog jezika dok im carinik na aerodromu objašnjava nešto ili se izgube u nekom gradu i ne mogu da se snađu, jer ne umeju da pitaju ljude oko sebe da im pomognu?
Znanje jezika omogućava nam da vidimo svet kroz različite perspektive, da ne cupkamo u mestu već da pomoću njega stignemo svuda i imamo prijatelje iz različitih delova sveta. Naravno, najbitnije je da znamo engleski jezik, koji je postao lingua franca i bez kojeg je danas gotovo nemoguće zamisliti svakodnevicu.
Više od 50% ljudi na svetu je dvojezično, odnosno zna dva jezika. Bilingvizam se ogleda u razumevanju, čitanju, pisanju, razgovoru, čak i u mogućnosti pevanja na dva jezika.
Ljudi koji poseduju napredno znanje dva ili više jezika su kreativniji. Kreativnost se ogleda u odgovorima na pitanje kao što je – na koliko načina je moguće iskoristiti praznu flašu. Ljudi koji govore više jezika na ovo pitanje daće više od jednog odgovora i ti odgovori biće kreativniji. Ovakva kreativnost otvara nam vrata ka uspehu u brojnim poslovima i u školi.
Bilingvalni ljudi imaju sposobnost da lakše i brže reše problemske zadatke.
Dvojezičnost nam omogućava da upoznamo različite kulture, budemo tolerantniji prema različitostima.
Postoje dokazi da ljudi koji govore više jezika imaju bolje pamćenje i da je gotovo nemoguće da ikada obole od demencije. Učenje jezika poboljšava naše kognitivne sposobnosti. Efekat dvojezičnosti obuhvata i stariju dob. U skorašnjem istraživanju 44 špansko-engleskih bilingvista, naučnici predvođeni Tamarom Golan sa Univerziteta u Kaliforniji, San Dijego, utvrdili su da su ljudi sa višim stepenom dvojezičnosti otporniji na znake demencije i na simptome Alchajmerove bolesti.
Poznavanje dva jezika omogućava nam da sačuvamo svoje korene ukoliko imamo višenacionalno poreklo.
Ljudi koji govore dva ili više jezika imaju bolju percepciju. Veštiji su u selekciji važnih od nevažnih informacija. Takođe, bolje uočavaju netačne informacije, te nimalo nije čudno da su vrhunski detektivi Šerlok Holms i Herkul Poaro bili poliglote.
Ljudi koji započnu učenje stranog jezika u kasnijem uzrastu i dalje mogu postići isti nivo fluentnosti kao i deca, te uživati u prednostima bilingvizma. Dete koje odrasta u sredini gde se koristi samo jedan jezik u komunikaciji može otpočeti učenje stranog jezika posle 3. rođendana, kada već poseduje osnovna znanja maternjeg jezika. Greg Roberts, specijalista za jezik iz Jutine državne kancelarije za obrazovanje, navodi da će se osobe koje se služe samo jednim jezikom u skorijoj budućnosti smatrati nepismenim.